Dubrava

21. i 27.08.2009.

Na putu od Ivanića prema Dubravi zaustavili smo se u selu imena Stara Marča koje se smjestilo na zapadnoj obali rijeke Glogovnice. Naselje se nalazi na brežuljku na čijem je samom vrhu smještena kapelica Svih svetih s pripadajućim katoličkim grobljem. Kapelica i groblje nalaze se na gradištu, moguće je postojanje opkopa. Ovdje se župa i crkva prvi puta spominju 1373 – 1375 (J. Buturac: Popis župa zgb. biskupije 1334. i 1501. god., str. 95). Spominje je i arhiđakon Nedelko 1679. u popisu sela Ivanićke župe te govori da se tamo nalazi drvena kapela Svih svetih, a oko kapele blagoslovljeno groblje. Drvena kapela srušena je 1880., a današnja je od ostataka cigle iz okolnog sela sazidana i posvećena 1897. godine.

Nizvodno niz rijeku Glogovnicu na topografskoj karti uočili smo brdo imenom Gradina na koje nismo uspjeli pristupiti, no ta Gradina, kao i još dvije uočene na ne tako širokom području posjetit ćemo na nekom od narednih terena.

Dubrava („Donbro“) se spominje među zemljišnim posjedima zagrebačke biskupije koje je 1201. potvrdio kralj Emerik. Jedini je posjed za koji doznajemo iz Felicijanove isprave iz 1134. g. – da ga je zagrebački biskup dobio od kralja Ladislava pri osnutku biskupije. Tijekom povijesti Dubrava je bila važan crkveni centar. Shodno tome ovdje je održan 1527. i Sabor na kojem je za kralja izabran Ivan Zapolja. Dolaskom u Dubravu koja je danas maleno mjesto, selo, razgledali smo župnu Crkvu sv. Margarete. Crkva je više puta pregrađivana i proširivana. Današnji izgled s nadsvošenim svetištem i glavnim brodom dobiva u razdoblju 1758. – 1765. godine. Orijentitrana je SZ – JI. Na sjevernoj strani nalazi se zvonik čija raščlamba plitkim lezenama izgledom podsjeća na onaj kloštranski. Pročelje crkve krasi malena kamena rozeta (dva prekrižena kvadrata smještena u krug). Penjanjem u krovište crkve naišli smo na zidni oslik koji se nalazi gotovo na 2/3 vanjskih zidova vidljivi iznad svođenja. Oslik se nalazi na sjevernom i južnom zidu čija je visina iznad stropa u krovište od 0,5-1 m. Prema ostacima oslika može se primjetiti da je vjerojatno riječ o dekorativnom nizu crvenih kvadrata na bijeloj podlozi. Njihova unutrašnjost najčešće je raščlanjena dijagonalnim bijelim linijama koje su po sredini crveno istočkane. Točke se pojavljuju i na bijeloj pruzi, crvenom linijom u obliku kvadrata odijeljenom od pozadine. Ako je crkva zadnji puta pregrađivana sredinom 18. st. onda postoje indicije da su ovi ostaci zidnog oslika raniji. Penjanjem u zvonik crkve koji je kompletno izgrađen od opeke na vrhu se lako uočavaju okviri prozora napravljeni od kamenih blokova. Pravokutni su s polukružnim završetkom. Izlaskom iz crkve u smjeru SZ, pokraj župnog dvora, uočava se veliki opkop koji se može obići, ali nikakvi materijalni ostaci (koji su prema riječima prof. Gossa bili vidljivi prije 30-ak godina) nisu uočljivi. Konfiguracija terena jasno ukazuje na opkop malene tvrđe, no nažalost ljudska ruka izgradnjom stambenih kuća na području nekadašnje utvrde učinila je svoje. Tragove ranije, veća fortifikacije, unutar čijih se bedema, na njenoj SZ strani nalazila i crkva, također nismo pronašli.

Na izlazu iz Dubrave u smjeru Vrbovca nalazi se kapela Sv. Martina koja se nalazi na popisu župa iz 1334. (J. Buturac: Popis župa zgb. biskupije 1334. i 1501. god., str. 95), a spominje se 1315., 1317. i 1319. (Codex Diplomaticux VIII, JAZU, Zagreb, 389, 456, 522). Smještena je na dosta visokom gradištu, a okružuje ju groblje. Ima jedan brod s poligonalnim svetištem koje je rastvoreno s tri prozora završena šiljatim lukom. Na južnoj strani glavni prostor broda otvoren je s dva prozora dok je na sjevernom zidu vidljiv ostatak davne prigradnje, vjerojatno malene kapele.

U smjeru Vrbovca na topografskoj karti uočili smo na istočnoj obali Glogovnici kod očito starog sela Markovac toponim Gradina. Mjesto smo locirali, a obići će se na jednom od narednih terena.

Na povratku zaustavili smo se i u Lupoglavu nedaleko Kloštar Ivanića. Kapela koja se spominje u popisu župa iz 1334. odgovara Crkvi sv. Nikole u Lupoglavu koja postoji već 1320. (Codex Diplomaticux VIII, 558). Danas se u Lupoglavu nalazi novo crkveno velezdanje kraj kojeg je smještena stara ruševna kurija.

[Show as slideshow]