Uvod u kulturnu ekologiju

Izdanja Antibarbarus

dr. sc. Vladimir P. Goss, Professor Emeritus, Sveučilište u Rijeci

UVOD U KULTURNU EKOLOGIJU

Na primjerima s područja Hrvatske

KNJIGA JE OBJAVLJENA U EPUB FORMATU, TE SE KAO E-KNJIGA MOŽE KUPITI NA STRANICI VIP E-KNJIŽARE :

 http://eknjizara.vip.hr/profil_knjige.html?bookID=184925

ILI ČITATI NA TOOKBOOK E-KNJIŽNICI https://library.tookbook.com/book/15091

UKOLIKO NE KORISTITE E-ČITAČE ILI TABLETE, ZA ČITANJE NA OSOBNOM RAČUNALU PREDLAŽEMO KORIŠTENJE NEKOG OD DOSTUPNIH PREGLEDNIKA ZA E-KNJIGE :

http://calibre-ebook.com/download_windows64

ILI  http://www.adobe.com/products/digital-editions/download.html)

Za više informacija o e-knjigama, preporučujemo brošuru Abeceda e-knjiga (naslov izvornika: An A – Z of eBooks, autor Huw Alexander, 2012), u izdanju Knjižnog bloka – Inicijative za knjigu (Zagreb, 2013), dostupna besplatno na internetu u pdf formatu jednako kao i u drugim formatima.

IZ RECENZIJA:

Ova knjiga, nastala na temelju desetljeća istraživanja, nudi novi integralni pogled na ljudsko stvaralaštvo sagledavajući ga unutar kulturne ekologije koja zajedno s prirodnom ekologijom čini našu opću ekologiju. Kulturna je ekologija sveukupnost, total, ljudskog djelovanja na prostor. Ona je sve što smo stvorili kao ljudski rod, kao narodi, zajednice, obitelji, pojedinci. Kulturna se ekologija mijenja, no u načelu ono što je jednom nastalo nikad u potpunosti ne nestaje jer se na njemu gradi novo. Stalno se mijenja i ne može ga se zamrznuti ili obnoviti, konzervirati ili restaurirati. Povijesne znanosti bave se pokušajima uvida u starije faze naše kulturne ekologije.

Slojevi kulturne ekologije su kulturni pejsaži – pojedinog razdoblja, područja ili skupine. Kako su se mogućnosti (pa i želja) čovjeka da utječe na okoliš mijenjale kroz prošlost, tako su se mijenjali i pojavni, prepoznatljivi slojevi kulturne ekologije. Kulturni krajolik je sinteza specifične konfiguracije i topografije, vegetacijskoga pokrova (vječno), te načina korištenja zemlje, uzorka naselja, povijesnih i kulturnih procesa i aktivnosti (ljudsko i prolazno). Istraživanje kulturnog krajolika je bitno jer je svako djelovanje čovjeka povezano s prostorom, ono se događa u krajoliku, u zatečenoj prirodi; štoviše, okolina ponekad i uvjetuje to djelovanje…

Prvi dio knjige razmatra navedena teoretska i metodološka pitanja dok se u drugom dijelu predstavljena metoda primjenjuje na prvi hrvatski kulturni pejsaž – onaj doseljenih predkršćanskih Slavena. Posebni se naglasak stavlja na istraživanje kontinentalne Hrvatske i zagrebačke regije ocrtavši temeljne poteze do one mjere koliko je danas moguće. U trećem dijelu ta saznanja korištena su kako bi se ukratko prikazao razvoj kulturne ekologije na području hrvatskih zemalja od prapovijesti do danas i kako bi se dale pouke za današnjicu i budućnost. Na kraju se kao dodaci nalaze tri kraće studije koje posebno ilustriraju neke važne sastavnice ovog rada – to su primjer analize kulturnog pejsaža, pitanja odnosa formalnih i sadržajnih elemenata u doživljavanju umjetničkog djela, i konačno, samo pitanje umjetnosti doživljavanja.