Trema update

Print Friendly, PDF & Email

Trema!

Dragi prijatelji i kolege:

Dana 12 i 14 ožujka 2008 obišli smo Tremu detaljno u pratnji Zorana Homena, ravnatelja, Lane Okroše, arheologinje i Gđe. Marije Rogine, službenice Gradskog muzeja u Križevcima (i rođene Tremljanke). 12. nam se pridružio i Profesor Neven Budak. Svima od srca zahvaljujemo. Kratko izvješće slijedi:

12-03-08

Kalvarija, nova kapela na starom groblju na mjestu gdje se teren počinje dizati i cesta probija «vanjski bedem» brežuljaka koji okružuju Tremu sa zapada (tu je i JNA imala bunkere!). Nije isključena neka stara utvrda. Zatim smo se popeli u Đurđic, pregledali groblje sj. od crkve na prostranoj glavici gdje je vjerojatno stajalo staro naselje. Pogled je fantastičan, 360 stupnjeva: Medvednica, Ivanščica, Kalnik, lanac Bilogore, Moslavačka gora. Na lokalnoj razini prema jz. Vražje oko, Dvorišče (Dvori), greda Sv. Julijane, šuma Kosturač, ist./si. Staro Brdo. Vjeko se popeo na toranj no nije mogao skinuti šaluporke tako ne znamo da li se vidi i crkva Sv. Julijane.

Zatim smo se gredom spustili j. (Stari Đurđic, Novi Đurđic – zaselci na proširenjima) i na mjestu gdje greda dosta strmo završava, ist. od ceste pregledali Lončarine. To je močvarni dolinski plato s dosta jakim potokom (izvire u Vražjem oku), s tragovima ljudske intervencije (kanali, humci…) neodređene starosti.

Slijedećom gredom krenuli smo sj. prema Dvorišču, prvo dosta strmo a kad se teren izravna desno su oranice gdje je prof. Homen našao tragove Lasinjske kulture. Dvorišče je nekoliko skupova kuća uz cestu, a skup oko raskršća za Sv. Julijanu, Vražje oko i Grubiševo zove se Dvori. Spustili smo se ji. odvojkom grede do Sv. Julijane i ovaj put kompasom utvrdili da je svetište orijentirano pravilno i-z, a brod čini otklon od oko 20 stupnjeva što bi govorilo u prilog mojoj tezi da je brod stariji (čekamo najavljene konzervatorske radove). Gradišče zapadno od Sv. Julinjane nismo obišli ovaj put, no Zoran i Lana će to učiniti u posebnoj posjeti.

Zatim smo kroz Dvore otišli u Vražje oko (sjajan pogled desno na središnju udolinu Treme, na Grubiševo, Budilovo, Gornje Selo, Staro Brdo) do prvog vrška Vražjeg oko, pa dole do močvare između greda, pa na drugu gredu Vražjeg oka i njom sj. do mjesta gdje se sjajno vidi Sv. Juraj u Đurđicu kojih 500 m na zapad s onu stranu udoline s mlakama i potokom.

Zatim smo se vratili na istočni vršak, gdje je danas nekoliko razbacanih kuća i na samoj glavici u brazdama našli obilje predpovijesne i srednjovjekovne keramike, kućnog lijepa i sl. Ovdje je očito bilo staro naselje koje vidi Sv. Jurja i Staro Brdo.

Zatim smo se drugim odvojkom u Dvorišču spustili na njive jz. od Gradišča i Sv. Julijane (koja se jako lijepo vidi na svom humku) ali u brazdama nismo našli bogzna što (malo keramike).

Vratili smo se na cestu Križevci – Sv. Ivan Žabno, popeli do Bukovja (sjajan pogled na Sv. Jurja), i skrenuli gredom na jug (trasa rimske ceste?) do Gračine. Na mjestu gdje cesta pravi izrazito koljeno je nova kapela, možda na položaju stare gradine. U poljima ispod nije bili izrazitih nalaza. Opet se sjajno vidi Sv. Juraj, s kojim se opraštamo iza Bukovja i spuštamo u Križevce.

 

14-03-08

Iz Križevaca krenuli smo prema Žabnom pa cestom kroz Dvorišće, Grubiševo («komercijalni centar» Treme s dućanom na dnu udoline i na važnom raskršću) desno gore u Gornje selo (opet važno raskršće), pa cestom na sjever, a čim cesta zavine, ravno putem u šumu. Put svija južnom padinom Starog Brda koje je u obliku pereca jz.-sj.-sji. Sastoji se od više glavica (kote 237, 225, 205 od z. prema i.), a na najvišoj je VIP antena. Cijelim hrbtom vodi šumska cesta a slijede je na i.-ji. vinogradi, oranice, kleti i stare kleti i kučice. Pogled na jug i istok je fantastičan, Sv. Petar Čvrstec na svom gradištu, dalje brežuljci i grede Bilogore, ji. Moslavačka gora. Pogled na zapad uglavnom prijeći gusta šuma no mogu se vidjeti obrisi Mevednice, Ivanščice i Kalnika. Pri vrhu ima i konfiguracija poput opkopa i tumula no nije sigurno da li se radi o staroj utvrdi. Zbog šume ne može se ustvrditi da li se vidi Sv. Juraj (Gđa. Marija misli da ne jer ga baš pokriva zaobljena glavica z. od starog Brda, kota 203). Gdje put zavija prema i. vidi se kroz šumu dolje Trema-Osuđevo. Na kraju pereca na padini nalaze se znatni ostaci starog naselja, platoi, opkopi, bunar, čak ima i kamena. Opet fantastičan pogled na Čvrstec, Bilogoru i Moslavačku goru.

Sa Starog Brda spustili smo se u Osuđevo, naselje u sedlu između dva brežuljka (j.-sj.) te dvije doline (i.-z.), poznati tip sr.vj. položaja. Sj. od mjesta d. uz cestu je zaobljena travnata glavica, ovdje je vjerojatno stajao drveni kaštel 16. stoljeća kojem nema traga.

Nastavili smo sj. i spustili se u Kloštar Vojkovački gdje smo posjetili položaj starog samostana (Pavlini?, zaravanak s novom kućom, puno keramike), te u zaseoku Stražbenici prekrasnu malu gradinu u dvorištu kuće l. od ceste (dokazani prapovijesni položaj, a sigurno nije ostao neiskoršten kasnije).

Glavnom cestom za Koprivnicu vratili smo se u Križevce i usput bacili pogled na Tremske livade, ist. od Glogovnice a sj. od Lemeša i preko puta Majurca.

 

Neka preliminarna zapažanja:

Moja prvotna zamisao da je Trema samosvojna mikro-ekologija čini se da je točna. Radi se o sistemu greda i dolina s pitocima ili močvarama u smjeru sjever jug, a tako idu i stari putevi koji prate hrbtove greda. Tu i tamo javlja se poprečni, i.- z. put, ili skupina kuća u dolini (Grubiševo). No stari sutav je čini se izrazito «gredni» što se tiče naselja i prometnica. Tremu okružuje bedem brežuljaka, a gdje se otvara počinju grede koje se strmo dižu. Podnožjem tih brežuljaka i njima samima idu barem djelom obodne ceste. Ulazne točke, Kalvarija, Lončarine/Novi Đurđic, Dvorišće, Gradišće/Pintići-Sv. Julijana, Gornje selo, Trema-Osuđevo dobro zatvaraju pristup i nadgledaju prometnice. Jedini izvantremski tremski potez su Tremske livade, njen izlaz «na more», t.j. Glogovnicu. Tremovečki potok i šuma Kosturač dobro štite Tremu s j. – j.i. no potoci teku i močvarnim dolinama izemđu Đurđica i Vražjeg oko, obaju strana Vražjeg oka, središnjom dolinom, te između Sv. Julijane i Dvora. Neki od njih možda presušuju u ljeto, no tlo je izrazito močvarno (osim u središnjoj dolini).

Mogu se predložiti četiri ključne točke, dvije su posebno prominentne i služe za povezivanje Treme s vanjskim svijetom. To je prvenstveno Đurđic – crkva Sv. Jurja/groblje s već navedenim 360 stupnjevskim pogledom na ključne pejsažne orijentire cjelokupne sz. Hrvatske – Medvednica (Veliki i Mali Plazur/Medvedgrad, Lipa, Rog), Ivanščica, Kalnik (Stari grad Kalnik), Moslavačka gora). Đurđic je ustvari «relejna stanica» kojom se povezuje Zagorje i Zagrebačko i Kalničko Prigorje s Moslavinom i Bilogorom (za Križevčane Moslavina počinje odmah s onu stranu Glogovnice, dakle i Trema je u Moslavini!). Unutar tremske mikroekologije Sv. Juraj/Đurđic (204) također igra glavnu ulogu- vidi sve ostale ključne orjentire: Vražje oko, Staro Brdo, Dvorište, okolinu Sv. Julijane.

Drugi stožer je Staro Brdo koje vidi iste makroorjentire kao i Sv. Juraj, teže je s mjesnim točkama zbog šume no i ono je «relej» preka istoku, ji. i jugu – fantastičan pogled na Moslavinu, Bilogoru, a veže i župu u Đurđicu s onom u Čvrstecu, koji je vjerojatno stožer slijedeće mikroekologije prema istoku (iznad Čvrsteca u daljini vdi se još jedna crkva možda je to Ladislav ili Gornji Križ iznad Zrinskog Topolovca, slijedeće župe na istok i vjerojatno slijedećeg prostornog stožera).

Prostorna organizacije Treme tipična je za ruralne formacije Karpatskog bazena Slavena i Romana (rasuti zaseoci sa zaštićenim zonama – Đurđic, Pintići/Sv. Julijana – obje na gradištima).

Mislim da je važno da smo ustanovili postojanje jakog starog naselja na istočnoj grbi Vražjeg oka, jer ovo, svojim središnji položajem veže Đurđic, Osuđevo, Staro Brdo, Dvorište/Dvorove i Pintiće/S. Julijanu. A sve se to zajedno zove Trema.

Etnolozi, sad ste vi na redu! Što se događa unutar Treme, i kakva je makro uloga tremskog releja?

Vladimir

 

PS

Ovaj spis predpostavlja poznavanje naših ranijih poruka.

 

 

Tags:

About admin